CIJENE PORFIDO KAMENA I POSTAVE

 

Lomljeni Porfido kamen u maloprodaji možemo nabaviti po cijeni  već od  ca 10 eur za m2 računato  za male komade ploča. Cijena kamena između ostalog raste srazmjerno veličini ploča, što su ploče veće i cijena  je viša.  Povećanjem dijagonalne dužine ploča povećava se  cijena i to preko ca  30 eur m2, ne uzimajući u obzir extra veliki format koji se isporučuje po narudžbi.

Cijena postave lomljenog kamena kreće se od ca 15 eur za m2 za velike površine, pa do ca 25 eur/m2 za uobičajene dvorišne površine. Cijena postave dužnog metra, stepenice okapa i sl. obračunava se po cijeni kvadratnog.

Porfido kamen je vrlo tvrd i čvrst, pa je kao takav i skup za obradu, no prirodno lomljeni kamen nije dodatno obrađivan, već je samo sortiran pa je cjenovno dostupan većini.  Ovisno o sposobnostima i uloženom trudu podopolagača, s prirodno lomljenim porfidom moguće je postići zavidni tehnički i estetski rezultat.

Rezani, paljeni ili ručno i strojno kalani Porfido kamen, spada u viši cjenovni razred isključivo radi troškova strojne i ručne obrade,  ali su i obrađeni i prirodno lomljeni  kamen u konačnici jednako postojani.

 

Razlike u cijeni naizgled istog Porfida….

 

Na tržištu se nudi kamen istog ili vrlo sličnog trgovačkog naziva za različitu cijenu, iz razloga nepotpunog ili krivog deklariranja istog ili sličnog proizvoda. Porfido lomljeni  kamen istih ili različitih dobavljača,  razlikujemo po nekoliko bitnih osobina, koje određuju njegovu cijenu:

  1. Čvrstoća
  2. Veličina ploča
  3. Način sortiranja
  4. Obračun težine po 1/m2
  1. Cijena kamena uvelike ovisi o njegovoj čvrstoći, što je kamen čvršći, poskupljuje se postupak vađenja.  Tvrđi Porfido je manje vodo-upojan, manje „Zvoni“, ne lista se,  te je daleko postojaniji.  Jednostavan test  čvrstoće kamena,  napravimo tako da  dva kamena različitih dobavljača,  slične debljine, veličine, ali i nijanse,  udaramo jedan o drugi, do trenutka pucanja.
  1. Ako je na paleti veći broj velikih ploča, tada je kamen skuplji. Prilikom kupovine kamena u kamenolomu na veliko, razgovara se o dijagonalnoj dužini ploča npr:  do 20 cm / do 30 cm / do 40 cm / do 50 cm itd…  Budući da je kamen složen na paletu i vidimo ga samo bočno, čini se da se radi o istom materijalu različite cijene.
  1. Koliko je kamen pažljivije sortiran, toliko je u kamenolomu bilo i više otpada prilikom slaganja na paletu, pa je time i skuplji. Ukoliko nije pažljivo sortiran, ozpad će se pojaviti kod krajnjeg kupca prilikom postave, pa je kalkulacija oko niže cijene upitna, osim u slučaju da od sitnih komada kamena planiramo  raditi  suhozid i sl., te su tada sitni i uski komadići iskoristivi. Nadalje cijena ovisi i o dodatnom sortiranju nijanse, ako naručitelj  zahtjeva da na paleti prevladava određena nijansa kamena
  1. Cijena kamena prilikom kupovine na veliko obračunava se po toni. Budući da na terenu ne možemo precizno utvrditi, ima li na paleti više ploča debljine bliže 5 cm ili je više ploča koje se debljine 2 cm, količina m2 u jednoj toni  u principu je aproksimativna.

Kako je praksa pokazala, maloprodajni trgovci aproksimativnu veličinu različitim metodama pretvaraju u  metre kvadratne po paleti,  pa kako bi krajnji kupac imao jasniju sliku o financijskom okviru uređenja dvorišta, kamen oglašavaju po cijeni m2.

Obračun težine kamena po m2  se razlikuje od dobavljača do dobavljača, između ostalog jer tvrđi kamen ima veću specifičnu težinu od mekšeg.  Za porfido kamen debljine 2-5 cm u praksi imamo primjere obračuna čak od 70 pa do 85 kg/m2.

Što praktično znači da iz tone kamena po obračunu od 70kg/m2  obećavaju  14,25 m2, a ako za isti kamen 2 do 5 cm debljine, obračunamo 85 kg/m2 tada dobivamo 11,75 m2 iz jedne tone, a to je razlika od ca 20 %.  Pa ispada da je  kamen istog trgovačkog naziva, vrlo sličnog izgleda, ili čak identičan kamen kod nekih maloprodaja jeftiniji,  ali  samo teoretski ne i praktično.

Prema vlastitom iskustvu iz jedne tone kamena prosječne debljine 2 do 5 cm, iskusan podopolagač dobiva ca 12,5 do 13 m2 gotove opločene površine.

 

Način postave…..

 

Kada govorimo o Porfido kamenu možemo ga postaviti na različite podloge: U beton, ili na stari-postojeći beton, elastične podloge, gabione, vertikalne zidove, ravne i kose krovove, zemlju, pijesak i dr.

  1. Postava Porfido kamena na beton

U ovom tekstu će biti opisana tehnika postave za obiteljska dvorišta, na prosječno stabilnim tlima, a dubina iskopa naravno ovisi o vrsti tla i planiranom opterećenju.

Iskop i priprema podloge: Nakon što odredimo visinu i padove gornje površine koju planiramo opločiti,  možemo planirati dubinu iskopa za pripremu podloge.  Zamišljenu visinu gornje površine terase, staze ili kolnog ulaza po kojem ćemo hodati ili voziti, nazivamo NULA. Od nule prema dolje, odmjerimo ca 25 cm ( ca 12 cm + 12 cm ) i do te dubine vršimo ručni ili strojni iskop.

Dio zemlje iz iskopa prevezemo na deponij, a jedan  dio sipke zemlje ostavimo uz površinu koju smo kopali, kako bi ju kasnije koristili za eventualnu nivelaciju terena, travnjak – opločena površina. Prilikom iskopa vodimo računa da dio koji je u ovom slučaju preko 25 cm ne kopamo, odnosno ne razrahlimo tlo, već da podloga do koje smo vršili iskop ostane kompaktna, a ne rahla.

Površina iskopa bi trebala biti glatka i pratiti padove površine zamišljene opločene površine, te bi na najnižem dijelu trebalo ostaviti mjesto za ocjeđivanje vode koja bi bočno dospjela ispod opločene površine.  Možemo  napraviti drenažni bunar, ali van opločene površine, ili s drenažnim cijevima vodu koja se cijedi ispod opločene površine, odvesti do mjesta na kojem je  želimo skupiti ili razliti po terenu. Dimenzije drenažnih bunara i cijevi, naravno  ovise o veličini opločene površine.

Po površini iskopa položimo 300 gramski geotexti, s preklopom od  minimalno 20 cm. Koji nam u ovom slučaju služi da prilikom nabijanja podloge, kamen ne ulazi u zemlju, a zemlja uslijed sile nabijanja kamena ne krene prema gore, te se  počne miješati s kamenim navozom. Upotrebom geotextila postižemo efekt vreće.

Po geotextilu navezemo lokalni, kameni  nasipni materijal, a to je u većini slučajeva drobljeni kamen ili separirani šljunak  u debljini od ca 15 cm, mjereno prije nabijanja. Nakon navoza  materijal nabijemo motornim  ili ručnim nabijačem do debljine ca 12 cm, mjereno nakon nabijanja.

Budući pijesak, za razliku od drobljenog  kamena, ili separiranog šljunka, zadržava vlagu,  kao takav nije pogodan za drenažne podloge, niti bilo koji drugi lokalni agregat koji u sebi sadrži sitne čestice, a koje su manje od 2 mm.

Postava Porfido kamena: Umiješamo suhi beton omjera 3:1, od  tri lopate pijeska  0 do 4 mm i jedne lopate cementa, ručno ili strojno bez vode te ga navezemo u sloju debljine  od 5 cm, mjereno nakon što je beton „ugažen“,  pa preko sloja naveženog suhog betona,  položimo armaturnu mrežu debljine žice  4-6 mm, veličine okna do 15-20 cm, s minimalnim preklopom mreže od 30 cm.

Nadalje, ponovo umiješamo isti materijal 3:1, ali ovaj put dodamo vode i aditiv za odgođeno stezanje betona, koji je za kvalitetnu postavu u principu neophodan, budući da je postupak polaganja spor, te umiješani beton bez aditiva, vrlo brzo gubi  osobinu prianjanja.  Količina vode u materijalu za postavu ploča bi trebala biti takva, da kad umiješani materijal zidarskom žlicom bacimo na zid, ostane zalijepljen na vertikalnoj površini.

Na armaturnu mrežu iz kolica ( tački ) sipamo  umiješani beton, razvučemo ga sa zidarskom žlicom (mistrijom ) na potrebnu debljinu, na ploči odaberemo ravniju stranu, okrenemo ju prema gore i položimo je u beton, kada smo sigurni da je ploča na željenom mjestu i visini, izvadimo je, mjesto gdje je ploča bila polegnuta, zalijemo cementnim mlijekom  ( voda-cement – aditiv za bolje prianjanje, jer je Porfido vrlo tvrd pa teško prianja za druge materijale ) vratimo ploču i poravnamo je u odnosu na fašne ( vodilice ) letvom za ravnanje i tako postupak ponavljamo za ostale ploče.

Prilikom postave ugrađujemo ploče čiji se kutevi međusobno uklapaju, a prazne prostore odmah ili kasnije, popunjavamo manjim komadima. Malo je vjerojatno da će kamen prilikom udarca čekićem, puknuti na željenom mjestu, pa ukoliko krenemo tom metodom sasvim je izvjesno da ćemo stvoriti pozamašnu količinu otpadnog materijala. Ukoliko prilikom ukrajanja trebamo točno određene oblike, zacrtamo oblik na kamenoj ploči i s donje strane  zarežemo do polovice debljine kamena,  reznom pločom za beton ili kamen. Nakon rezanja po dijelu koji otpada udarimo čekićem i ploča će puknuti u pravcu rezanog kanala, a s gornje strane ploče se neće vidjeti trag rezanja, već će  biti hrapavo odlomljena.

Površinu porfido kamenih ploča, prije postave u beton je potrebno oprati.  Iz razloga što na površini  kamena nakon vađenja u kamenolomu može biti prašine i pijeska,  pa ukoliko kamen ne operemo, beton bi se zalijepio za pješčanu prašinu,  umjesto za sam kamen.

Bez obzira radimo li na visokim temperaturama ili ne, dio površine koji smo pokrivamo najlonskom folijom, a po završetku radnog dana postavljenu površinu obilato polijemo vodom i ponovo pokrijemo najlonskom folijom.

Cement prilikom stezanja povećava temperaturu i time pospješuje isparavanje vode. Vodena para u dodiru s najlonom  mijenja agregatno stanje te se pretvara u kapljice koje  zalijevaju friški beton i tako u krug. Navedenim postupkom umanjili smo mogućnost da beton „Pregori“, jer u procesu stezanja beton ne smije ostati bez vode ca 1 dan, a bez vlage nekoliko dana, što često u praksi zbog brzine baš i nije slučaj. Vrlo često možemo  primijetiti puknuća i osipanje betona, što je rezultat  nerazumijevanja postupka stezanja betona. Vođenjem računa o kvaliteti podloge, kamena i betona podjednako, dobivamo opločenu površinu za više desetljeća.

Šta se visina i padova tiče, vrlo je bitno da prije postave kamenih ploča  uz pomoć više unakrsnih špaga,  izradimo vodilice preko kojih ćemo letvom za ravnanje kontrolirati visinu i pravce padova. Ovisno o situaciji,  vodilice  mogu biti bočni rubnjaci, prag ili klupčice balkonskih vrata, bočno pričvršćene aluminijske letve, ili takozvane „ Fašne „ na svakih ca metar-dva po jedna ravna i malo veća porfido ploča,  koja je  pomoću unakrsnih špaga (koje se križaju po sredini ploče) već postavljena u beton, na točno određenoj visini i nagibu.  Preko vodilica  prevlačimo letvu za ravnanje te kontroliramo visinu i padove ploča koje postavljamo.

Dakle, prije postave kamena, sa četiri i više unakrsnih  špaga treba  spojiti željene  točke visina opločene površine ( NULE ) i prilikom polaganja ploče postavljati do visine špage.

 

Fugiranje kamena……

 

Način fugiranja u pravilu ovisi od projektnog zadatka, želja investitora ili iskustva podopolagača.

U projektnim zadatcima često se traži  epoxidna, jednokomponentna  vodopropusna fuga, pakirana u vakuumiranu foliju  umiješana i spremna za ugradnju, prosipanjem po opločenoj površini i metenjem metlom ili četkom, a koja se nakon što provede  dan-dva u doticaju s vlagom iz zraka stisne. Inženjeri također često preporučuju gotove, praškaste proizvode za fugiranje koji se miješaju s vodom ili drugom komponentom, a koji se također ugrađuju metlom ili četkom.

Investitor se iskustveno gledano,  zanima za boju fuge i načinu održavanja, odnosno da li se prilikom metenja fuga lako čisti, vremenom ne prlja i ne zadržava prljavština.

Mnogi podopolagači idu u korak s vremenom te prate novosti u građevinskoj kemiji.  No budući da je vrijeme utrošeno na određeni rad usko vezano za financije koje su prilikom ugovaranja posla  unaprijed utvrđene, razumljivo je da nisu skloni eksperimentiranju s mnogobrojnim ponuđačima  raznih proizvoda.  Podopolagače  u pravilu  brine tehnika fugiranja, između ostalog jer pranje opločene površine nakon fugiranja je zahtjevan posao koji oduzima dosta vremena, a i kako bi mogućnost puknuća  fuga te kasnije reklamacije sveli na najmanju moguću mjeru, preferiraju jednostavne, iskustveno provjerene metode, u pravilu cementnu bazu.

Pravilan izbor mase za fugiranje direktno je povezan s vrstom podloge u koju je položen kamen. Ukoliko je podloga elastična i vodopropusna, tada je i fuga elastična i vodopropusna, Ukoliko na vodonepropusnu podlogu, a to je u pravilu beton, ugradimo vodopropusnu fugu, voda će se kroz fugu cijediti do betona i tu se akumulirati, pa će prilikom smrzavanja u zimskom periodu raditi veliku štetu.

Površina kamena, nakon fugiranja cementnom bazom i pranja, će neko vrijeme imati blagi bjelkasti film.  Sličan rezultat ćemo dobiti i nakon fugiranja masama na bazi epoxidnih smola, samo će površina kamena umjesto bjelkastog traga izgledati kao da je masna. I jedan i drugi efekt će nakon nekog vremena nestati.

Kako bi prljanje površine kamena prilikom i nakon fugiranja sveli na najmanju moguću mjeru, gornju površinu  prije fugiranja  premažemo masom za impregnaciju kamena, po mogućnosti bez efekta. Što znači da nakon nanošenja premaza kamen nije znatno promijenio izgled.  Impregnirani kamen će prilikom fugiranja na sebe primiti puno manje nečistoća koje pranjem ili metenjem nakon fugiranja želimo odstraniti.

 

Kakav je to porfido kamen……

 

Jedna od najtvrđih podvrsta granita. Nastao je kristalizacijom (intermedijarne) lave. Tvrđi je i čvršći od većine podvrsta granita dostupnih na tržištu.

 

Boje Porfida….

 

Porfido se klasificira po nijansama i to najčešće: Viola / Grigio / Red-Braun.

 

Porijeklo Porfido kamena….

 

Kamenolomi iz sjeverne Italije i druge svjetske destinacije.

 

Otpornost na habanje………

 

Zbog svoje  visoke tlačne čvrstoće i visoke čvrstoče na savijanje, Porfido kamen spada u sam vrh materijala pogodnih za opločenja,  otporan je na smrzavanje, običnu i morsku sol.

 

Autor: Mirko Stijaković

Sva prava pridržana © Mirko Stijaković